KOTOR - Radi unapređenja i povećanja obima proizvodnje, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja trebalo bi da prema uzgajivačima školjki usmjeri značajniji dio sredstva iz budžeta, kao i da ispitanim i provjerenim školjkama uz poštovanje Hasap standarda odredi status zdrave, organske hrane „Dobro iz Crne Gore“, ocijenio je Nevres Đerić, vlasnik uzgajališta „Školjke Boke“, jedinog u Crnoj Gori izgrađenog na principima održivog razvoja.
Na svojoj plantaži u Orahovcu, gdje se miješaju izvorske i morska voda, Đerić godišnje proizvede 40 tona dagnji-mušulja i 300.000 kamenica- ostriga, a problem predstavlja plasman proizvoda na domaće tržište.
-Država, nažalost, još nije prepoznala resurs naše „Plave njive“. Neophodne su subvencije kako bi uzgajivači mogli da unaprijede crnogorski brend, kazao je Đerić za „Dan“.
On smatra neophodnim formiranje klastera proizvođača, naučnika i saradnika resornog ministarstva, čime bi se za potrebe rekonstrukcije, opreme, tehnologije, zaštite i bezbjednosti proizvoda - školjki određena finansijska sredstva mogla povući iz evropskih fondova.
Inicijativom za rješavanje problema pri uzgoju školjki Đerić se još 2013. godine obraćao Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu turizma i održivog razvoja, Privrednoj komori Crne Gore, Institutu za biologiju mora Kotor i JP za upravljanje morskim dobrom, ali do danas, kaže, nisu preduzete ozbiljnije mjere kako bi školjke dobile status zdravog, čistog i ispitanog proizvoda iz našeg mora.
Sugerisao je, između ostalog, da se pronađe model zaštite školjki od orada (riba grabljivica), da se periodično vrši edukacija uzgajivača s ciljem unaprjeđenja, bezbjednosti, brendiranja i stvaranja čistog, zdravog, domaćeg organskog proizvoda, kao i da se riješi problem neregistrovanih i ilegalnih prodavaca školjki. Takođe je istakao da je, uz učešće ministarstva, potrebno riješiti problem osiguranja proizvodnje kod osiguravajućih kuća, a kupce putem javnih nastupa u medijima i kampanja upozoriti na kupovinu samo deklarisanih školjki čije je porijeklo poznato, te aktivirati inspekcijske službe za kontrolu prodajnih mjesta i restorana.
-Restorani u Crnoj Gori, nažalost, kupuju smrznutu mušulju i uvoznu kamenicu. Zbog toga bi trebalo naći prava rješenja kako bismo naše proizvode ponudili tržištu kao zdravu, bezbjednu i čistu organsku hranu iz mora Crne Gore. Ne zaboravimo da na jugu nemamo više od četiri- pet poljoprivrenih proizvoda koje možemo ponuditi tržištu. Apelujem, prvenstveno na Ministarstvo poljoprivrede i na Privrednu komoru, da se više uključe i pomognu u proizvodnji i plasiranju našeg organski čistog proizvoda na domaćem i drugim tržištima, jer naši ugostitelji i ljudi koji se bave turizmom kupuju smrznute školjke iz uvoza. Mi imamo kvalitet, ali ovom resursu se ne pridaje dovoljno pažnje. „Plava njiva“ je zaboravljena, konstatuje on.
Ističući da predstavnici resornog ministarstva već dvije godine nisu obišli uzgajališta, Đerić je pozvao ministra Petra Ivanovića da ih posjeti i uvjeri se koliki su napredak postigli u proizvodnji.
-Neka dože da se suoči s našim problemima i određenim nedostacima čije će rješavanje vjerovatno i Evropa od nas tražiti. Zašto bismo čekali Evropu kada, uz sva neophodna ispitivanja, imamo proizvod kao zdravu hranu iz mora? Ako želimo da povežemo turizam i poljoprivredu, dvije neraskidive grane, uzgajivačima se mora posvetiti mnogo više pažnje, poručuje Đerić, dodajući da ispitane i zdrave mušulje i kamenice treba brendirati, to jest registrovati kao „Dobro iz Crne Gore“.B. Marković
Kupci na licu mjesta probaju proizvod
Na svom uzgajalištu u Orahovcu, koje je po ekološkim principima izgradio na prostoru koji je nekad praktično bio deponija, bez ijednog metra obale, Đerić je angažovan tokom čitave godine. Ne vrši distribuciju, već na njegovoj plantaži kupci na licu mjesta proizvod dobijaju direktno iz mora. Imaju i jedinstvenu priliku da direktno iz vode pojedu kamenicu i popiju piće hlađeno u izvorima na samoj plantaži.
-Najčešće nam dolaze strani turisti koji su na ljetovanju, ali i Kotorani, a svi su oduševljeni. Nudimo im čist, zdrav, ekološki proizvod, dobijen po specifičnim principima iz vode kategorije A1, navodi on, i pojašnjava da su školjke filteri vode, jer se hrane planktonima i hranljivim česticama koje se nalaze u moru.
U Boki 16 legalnih uzgajališta
Republički inspektor za morsko ribarstvo Radovan Bjelanović navodi da u Boki ima 16 registrovanih uzgajališta školjki i ribe. U proteklom periodu, kaže, izdato je 30-ak naloga za legalizaciju ili uklanjanje nelegalnih uzgajališta.
-Uglavnom su nelegalna uzgajališta uklonjena, možda još dvoje to nije učinilo, a nekoliko njih je podnijelo zahtjev za legalizaciju i procedura je u toku- izjavio je Bjelanović za „Dan“, preciziravši da je inspekcija ove godine izrekla 15 kazni restoranima koji na meniju imaju ribu i školjke.
-U zavisnosti od prekršaja kazne su se kretale od 200 do 1.700 eura, a najviše ih je bilo u Kotoru i Tivtu. Što se tiče restorana, zaveden je potpuni red na čitavom Crnogorskom primorju, tako da je sada rijetkost da neko stavi ribu u promet bez obavještenja po Zakonu o zaštiti potrošača, tvrdi Bjelanović.
Registrovao patent
Đerićev patent „Naprave za sakupljanje, prihvat i uzgoj školjki – ostriga“ registrovan je kod Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore pod brojem 00302.
-Mikrobiološla i citopatološka ispitivanja u našem uzgajalištu vrše se petnaestodnevno- naglašava on.